Rudari izašli iz jame, Elektroprivreda BiH deblokirala račun

Poslije dva dana u štrajku glađu, provedenih u jami, zenički rudari su izašli na površinu.

Okidač rudarskog nezadovoljstva bila su dugovanja Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) što je rezultovalo blokadom računa za dva rudnika mrkog uglja – Zenicu i Brezu.

Tokom dana (11. septembar) račun bi trebao biti deblokiran, jer je Elektroprivreda BiH odlučila uplatiti sredstva za Rudnik mrkog uglja Zenica, koji je dužan je Poreznoj upravi FBiH 141 milion maraka (70,5 miliona eura) i rudniku Breza, koji duguje 88 miliona maraka (44 miliona eura).

"To znači da se vrši transakcija novca prema rudnicima mrkog uglja Breza i Zenica, odnosno u cilju deblokade računa i jednog i drugog rudnika. Ta aktivnost će biti završena ako ne danas do kraja dana onda sutra početkom dana. Na taj način principom automatizma otvara mogućnost primjene kolektivnog ugovora u rudnicima Breza i Zenica", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Samostalnog sindikata radnika u rudnicima Federacije BiH, Sinan Husić.

Pored štrajka glađu, zbog kojeg je nekoliko rudara zatražilo ljekarsku pomoć, komarati su protestvovali pred Vladom FBiH, ali su i iskazali radnički neposluh obustavom proizvodnje u rudniku Zenica.

Ova situacija pokazala je istovremeno da većina rudnika u koncernu Elektroprivreda BiH ima pozamašne dugove, a da, prema tvrdnjama analitičara, rješavanje problema poslovanja rudnika, već godinama vlasti "guraju pod tepih".

'Omča oko vrata'

Tokom višednevnog iskazivanja nezadovoljstva i nakon jednog od neuspjelih sastanka predsjednik Samostalnog sindikata radnika u rudnicima FBiH Sinan Husić rekao je da "ovo postaje omča oko vrata" rudarima.

"Nećemo riješiti pitanje rudnika i rudara niti štrajkovima, a kamoli ostajanjem rudara u jami", poručio je generalni direktor JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine Bajazit Jašarević na konferenciji za novinare održanoj u utorak.

Kako je Jašarević rekao tom prilikom – brinu ga drugi rudnici.

"Ako se budemo okrenuli ovoj priči oko Zenice i drugi su rudnici na granici moraju svaki dan ispunjavati svoje planove da bi ispunjavali svoje obaveze, jer više nije vrijeme kad se mogu ne plaćati doprinosi, a primati plaća", smatra Jašarević.

Rudari u Sarajevu poručuju: 'Ne budite rudarski gnjev' molimo pričekajte Embed

Rudari u Sarajevu poručuju: 'Ne budite rudarski gnjev'

No media source currently available

0:00 0:03:18 0:00 Direktan link

  • 270p | 9,7MB
  • 360p | 16,8MB
  • 720p | 38,7MB
  • 1080p | 89,6MB

Sindikat, pak, smatra da se ozbiljan novac i uplatio do sada. Kako je naveo predsjednik Samostalnog sindikata radnika u rudnicima FBiH Sinan Husić za godinu dana više od 95 miliona maraka (više od 40 miliona eura) uplaćeno je sredstava na ime poreza i doprinosa na plate u rudnicima uglja u Federaciji.

"U rudnicima, uz bolju organizaciju, otklanjanje unutrašnjih slabosti, jednu kvalitetnu podršku sistema, jer svugdje sistem podržava rudare, može se proizvesti ogroman novac. I nije to tako problem kako na prvu izgleda, jer evo, vidite, za jednu godinu smo pokrili sve tekuće troškove proizvodnje, obaveze prema radnicima u skladu s Kolektivnim ugovorom i uplatili 95 miliona maraka na ime poreza i doprinosa", riječi su Husića.

Poručio je da rudari nisu teret bosanskohercegovačkom društvu.

"Ne može se to u toj mjeri predstavljati da su rudari i rudarstvo teret ovom društvu, jer energetski sektor je nezamisliv bar još uvijek bez rudnika uglja u Federaciji BiH", ocjena je predsjednika Samostalnog sindikata radnika u rudnicima FBiH.

Otpuštanje je najavljeno za početak septembra /**/ /**/ /**/ Pročitajte i ovo:

Da li će se odstati od otpuštanja prijedorskih rudara?

'Bolje ne raditi nego proizvoditi gubitak'

Kako je naveo ministar industrije, energije i rudarstva FBiH Nermin Džindić naveo je podatak da ovi rudnici od 2009. do 2015. godine nisu platili ni marke obaveze Poreznoj upravi, a tek su poslije 2015. to počeli raditi, ali neredovno.

"Rudnici više ne mogu raditi, a da mi dodajemo novac. Dvjesto maraka po toni (100 eura)! Zamislite vi koliko košta jedna tona uglja na Stupu – pored puta ljudi prodaju ugalj, ona košta 60 do 120 maraka (30-60 eura). Ovdje je 200 maraka po toni gubitak. Pa bolje da ne radi. Hajmo ljudima platiti sve što im sljeduje, i otpremnine, i sve, sve što je po zakonu. Bolje da ne radimo nego da proizvodimo gubitak", rekao je tokom jedne od konferencije za novinare Džindić od kada traje radnički neposluh u rudniku Zenica.

Rješenje u Vladi FBiH vide na ovaj način.

"Koncept bi bio, i u planu je, da se kreiraju dva nova zavisna društva, i to Zavisno društvo Termoelektrana (TE) Tuzla, sa tri rudnika, Dubrave, Šikulje i Đurđevik, i drugo bi bilo Zavisno društvo TE Kakanj, u sklopu kojeg bi bila dva rudnika, Breza i Kakanj, a ostali, vidite sami po ovim analizama da bi trebali ići na tržište, dakle, ili u proces privatizacije ili eventualno reorganizacije, možda čak zatvaranja ili otvaranje nekog stečaja", smatra Džindić.

Dimnjaci Termoelektrane Tuzla /**/ /**/ /**/ Pročitajte i ovo:

BiH mora izabrati: Ili termoelektrane ili dekarbonizacija

Zekan: Kad će doći do nekog apsolutnog kraha

Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli Sabida Zekan kaže da je država i ranije sve probleme stavljala "pod tepih", a zadovoljavala sve ono što rudari traže. Tako je i ovoga puta, ocjenjuje on.

"Ti problemi se stalno gomilaju i nagomilavaju i pitanje je kad će u konačnici doći do nekog apsolutnog kraha, što nije dobro. Mislim da kad-tad pitanje rudnika treba otvoriti, pitanje ekonomičnosti u rudarstvu, odnosno konačne ekonomičnosti proizvodnje struje na bazi uglja. Ja mislim da je to još uvijek u Bosni i Hercegovini moguće, ali rudnici se trebaju rasteretiti tih raznih nameta koji postoje unutar samih rudnika", ističe Zekan.

Veliko srce rudara molimo pričekajte Embed

Veliko srce rudara

No media source currently available

0:00 0:03:01 0:00

Profesor Zekan navodi da se rudnicima upravlja na nivou političkih interesa i političkih stranaka.

"Znamo da tu imamo jako mnogo administrativnih radnika u odnosu na proizvodne radnike, imamo mnogo invalidnih radnika koji ne mogu objektivno da rade rudarske poslove, već su formalno na spisku zaposlenih, a u suštini ne rade poslove za koje su registrovani. I sve to opterećuje rudnik. Imamo jedan disbalans kad je u pitanju proizvodnja i distribucija električne energije u odnosu na proizvodnju uglja. Tu je rudarstvo značajno podcijenjeno u odnosu na proizvodnju struje, tako da kajmak uzimaju oni koji prodaju struju a ne ovi koji proizvode ugalj", objašnjava Zekan.

Jerlagić: Zašto se donosio Zakon o konsolidaciji rudnika

Sedam rudnika uglja u FBiH konsolidovano je sa Elektroprivredom BiH još prije deset godina. Tada je Elektroprivreda BiH postala vlasnikom 100 posto udjela koje je Vlada FBiH prenijela Elektroprivredi BiH, podsjeća za RSE bivši direktor Elektroprivrede, Amer Jerlagić.

"Tada je 217 miliona dugova rudnika prema državi, kroz poreze i doprinose itd, i 23 miliona Kreke, koji su za još godinu dana uzeti, znači ukupno 240 miliona maraka (120 miliona eura) kroz taj zakon o konsolidaciji dug tih rudnika svela na nulu, odnosno da se kroz taj sporazum kroz vrijeme otplati, ali da su oni bez ikakvih tereta. Nakon nove vlade, 2010. godine u oktobru, dovedeni su novi ljudi u uprave Elektroprivrede i rudnika, i jedna od izjava ljudi koji su bili na čelu Elektroprivrede, a dolaze iz SDP-a (Socijaldemokratska partija BiH), bila je da se oni ne žele baviti rudnicima, što je jedan nonsens", priča Jerlagić.

Jerlagić: Sedam rudnika uglja u FBiH konsolidovano je sa Elektroprivredom još prije deset godina
Jerlagić: Sedam rudnika uglja u FBiH konsolidovano je sa Elektroprivredom još prije deset godina

Amer Jerlagić postavlja pitanja zašto se onda i donosio Zakon o konsolidaciji rudnika, te zbog čega se krenulo u Blok 7 u Tuzli i Blok 8 u Kaknju, već radi modernizacije rudnika.

"Nažalost, zbog tog, rekao bih maćehinskog, odnosa prema rudnicima, ulazi se u dubiozu i praktično od 2013. godine do danas stvara se novih 400 miliona maraka duga (200 miliona eura) ovih sedam rudnika prema državi kroz poreze i doprinose", kaže Jerlagić i navodi da se ništa nije uradilo za gotovo deset godina, nego su se stvari gurale pod tepih zbog čega je stanje takvo kakvo jeste.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

    dzuguma@rferl.org