Tegeltija: Ni formiranje vlasti, a ni etnička pripadnost neće utjecati na izbor glavnog tužioca




Preskoči oglas Milan Tegeltija Ni formiranje vlasti, a ni etnička pripadnost neće imati nikakvog utjecaja na izbor glavnog tužioca Tužilaštva BiH, poručio je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milan Tegeltija. On je u otvorenom razgovoru za Klix.ba govorio o transparentnosti pravosuđa, prijetnjama sudijama i tužiocima, kao i radu disciplinskog tužioca. Ni formiranje vlasti, a ni etnička pripadnost neće imati nikakvog utjecaja na izbor glavnog tužioca Tužilaštva BiH, poručio je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milan Tegeltija. On je u otvorenom razgovoru za Klix.ba govorio o transparentnosti pravosuđa, prijetnjama sudijama i tužiocima, kao i radu disciplinskog tužioca. TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA Posljednjih mjeseci posebno je aktuelna priča o izboru glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Kada možemo očekivati da će ovaj proces biti završen?
Teško je to tačno precizirati zbog činjenice da radimo prema novom poslovniku, koji ne samo što predviđa drugačiju i složeniju proceduru, nego i tehničke pretpostavke za njeno provođenje. Prije svega moramo usvojiti provedbene akte koje podrazumijeva taj novi poslovnik u dijelu koji se odnosi na imenovanja, kao što su formular za ocjenjivanje kandidata, pitanja koja će se postavljati kandidatima, jer poslovnik predviđa vrlo složen sistem ocjenjivanja kompetencija. Međutim, u svakom slučaju moja očekivanja su da bi ovaj proces izbora glavnog tužioca Tužilaštva BiH mogao biti završen do kraja ove godine.
Kako komentarišete navode da bi rezultati ovogodišnjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora mogli utjecati na izbor glavnog državnog tužioca? Ima li politika utjecaja na ovaj proces?
Komentarišem to kao čistu spekulaciju i nebulozu. Čak bih rekao da takvi navodi imaju za cilj da unaprijed diskredituju svakog kandidata koji bi sutra bio izabran na funkciju glavnog tužioca i pripišu mu političku etiketu. Naime, svima je jasno da će proces formiranja vlasti u BiH potrajati, a mi ćemo završiti proces imenovanja glavnog tužioca, kako rekoh, do kraja ove godine. U svakom slučaju puno prije od formiranja novih zakonodavnih i izvršnih vlasti. Prema tome, priča o povezanosti imenovanja glavnog tužioca i formiranja političkih koalicija kod svakog iole razumnog čovjeka ne može imati prolaz.
Takve priče su plod teorija zavjere koje nažalost u BiH uvijek prođu u jednom dijelu javnosti, jer smo društvo koje je plodno tlo za raznovrsne teorije zavjera, pri čemu se takve teorije zavjera uzimaju zdravo za gotovo. Toga su svjesni i oni koji teorije zavjera plasiraju i pothranjuju ih, manipulišući na taj način predrasudama javnosti u pokušaju da unaprijed diskredituju svako imenovanje koje eventualno ne bi bilo u skladu s nečijim željama, kako bi kasnije, naslanjajući se na takvu percepciju, pokušali da je iskoriste u osporavanju rada imenovanog glavnog tužioca i pravosuđa u cjelini, dajući mu određenu političku etiketu.
Da li će na imenovanje glavnog tužioca Tužilaštva BiH utjecati nacionalna pripadnost kandidata?
Mi u svom radu naravno vodimo računa o nacionalnoj izbalansiranosti sudijskih i tužilačkih pozicija, posebno tamo gdje za to imamo ustavnu obavezu (osnovni i okružni sudovi u Republici Srpskoj, općinski i kantonalni sudovi u Federaciji BiH). Međutim, za imenovanje glavnog tužioca to nikako neće biti opredjeljujući kriterij, jer želimo da od ponuđenih izaberemo onog kandidata koji se kroz proceduru izbora prema kriterijima koje smo usvojili u novom poslovniku i koji je donesen u saradnji s Evropskom komisijom, pokaže kao najbolji na konkursu za tu poziciju, nezavisno od njegove nacionalne pripadnosti.
Posljednjih dana čuo sam izjave koje su vrlo prijemčive za uho, koje kažu da se mora voditi računa o nacionalnom rasporedu rukovodećih funkcija u pravosuđu jer u svakom narodu postoji dobar i kvalitetan kadar. Ja se odmah slažem s konstatacijom da u svakom narodu postoji kvalitetan kadar, međutim mi ne biramo iz svog kadra koji postoji u pravosuđu ili van njega, nego biramo jednog od 11 kandidata koji su se prijavili na konkurs.
Prema tome, iako zvuči razumno takva izjava, ona je potpuno neprimjenjiva u stvarnom životu. Prema tome, mi ćemo se opredjeljivati i odlučivati ko je od 11 prijavljenih kandidata najbolji za funkciju glavnog tužioca i tu nemamo prostor da nam nacionalni predznak kandidata bude opredjeljujući faktor.
Javnost u BiH svjedoči pokušajima VSTV-a da učini transparentnijim rad bh. pravosuđa. Kako biste ocijenili dosadašnji tok ovih pokušaja i postoje li opstrukcije pravosudnih organa kada je riječ o "otvaranju" javnosti?
Drago mi je što ste i u svom pitanju primijetili napore koje preduzimamo u pogledu transparentnosti rada pravosuđa. Radi javnosti ja sam dužan da kažem da smo mi u protekle četiri godine učinili u toj oblasti zaista ogromne pomake. Otvorili smo u cijelosti sjednice za javnost, što je do prije 4 godine bilo nezamislivo. Moram da kažem da smo jedna od rijetkih institucija ovog karaktera u Evropi koja svoja zasjedanja drži otvorenim za javnost.
Sve naše odluke i zapisnici se objavljuju na web stranici, redovno komuniciramo s medijima i tako dalje. Kako ste mogli i da vidite donijeli smo i odluku o novim imovinskim kartonima sudija i tužilaca, koji će na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama već od sljedeće godine biti dostupni tako da sistemski činimo sve sto je u našoj moći kako bismo maksimalno otvorili rad pravosuđa u javnosti i na taj način povećali povjerenje javnosti u pravosuđe kao transparentnu oblast javnog života.
U tu transparentnost naravno ne ulaze informacije o određenim procesima i istragama, zbog same njihove prirode, jer se tu ponekad suprotstavlja zahtjev javnosti da bude obaviještena i interes same istrage koja često mora biti tajna da bi polučila rezultate.
Dosta se pisalo i o plaćama uposlenih u pravosudnim institucijama, a koje nisu javne. Da li, prema vašem mišljenju, ovi podaci trebaju biti dostupni građanima?
Pa ne bih se baš složio da plaće zaposlenih u pravosuđu nisu javne, naprotiv vrlo su javne jer su određene zakonom i tu nema nikakvih tajni. Tačno se zna kolika je plaća svakog zaposlenog u pravosuđu. A imovinski kartoni sudija i tužilaca, kako već rekoh, će već sljedeće godine biti dostupni na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama i bit će vrlo detaljni. I ne samo to, nego smo novim pravilnikom već od sljedeće godine uspostavili mehanizme redovnih i vanrednih provjera imovinskih kartona sudija i tužilaca. Prema tome, kako već rekoh, dajemo sistemske maksimume u cilju maksimalne moguće transparentnosti pravosuđa u cjelini.
Jeste li zadovoljni radom Ureda disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH? Neke od važnih disciplinskih odluka koje posebno privlače pažnju bh. javnosti još uvijek nisu donesene.
Rad ureda disciplinskog tužioca VSTV-a je vrlo specifičan, a rezultati koje su ostvarili prošle godine, koji su nadmašili rezultate svih prethodnih godina, daju mi razloga da budem zadovoljan trendom rasta rezultata ureda, a naročito s obzirom na kapacitiranost, odnosno još uvijek nedovoljnu kadrovsku popunjenost tog ureda. Naravno, još je puno prostora za podizanje rada Ureda disciplinskog tužioca na još viši nivo, ali ja sam siguran da će ti rezultati iz godine u godinu biti još bolji.
Na koji način se može vratiti povjerenje građana u pravosudne institucije? Šta VSTV namjerava prioritetno učiniti u vezi s tim?
Teško je reći jednu stvar koja bi vratila povjerenje u pravosuđe. Naime, stepen povjerenja u pravosuđe je direktno povezan s povjerenjem građana u institucije uopće i sistem u cjelini, a koje je nažalost na dosta niskom nivou. Teško je vjerovati da, bez obzira na to šta pravosuđe uradi na povećanju tog povjerenja građana, može doći do ozbiljnog porasta povjerenja bez porasta povjerenja građana u institucije uopće i sistem u cjelini. Tako da tu postoji jedna nužna perceptivna veza. Sve ovo što radimo na usklađivanju standarda pravosuđa u BiH sa standardima Evropske unije, u saradnji s evropskim stručnjacima, radimo upravo u cilju jačanja vladavine prava s jedne strane i povećanja povjerenja građana u pravosuđe.
Naravno, rezultati u oblasti krivičnog gonjenja koruptivnih krivičnih djela moraju biti poboljšani jer je korupcija percipirana kao jedna od osnovnih bolesti društva u BiH. Rezultati iz oblasti ratnih zločina se evidentno poboljšavaju i taj teret ratnih zločina moramo u nekom razumnom vremenu skinuti s leđa pravosuđa kako bismo pravosudne resurse mogli snažnije okrenuti prema drugim oblastima pravosudnog rada. Znači, bolji rezultati rada u ovim oblastima su nužni, ali daleko od toga da su dovoljni za povećanje povjerenja. Istakao bih da pravosuđe nije nekakav revolucionarni mehanizam koji donosi brze rezultate. Potrebno je uporno, sistematski i kontinuirano unapređivati sve oblasti pravosudnog rada kako bi povećali povjerenje građana u pravosuđe i to je jedan dug proces. Naravno, još jednom ističem da je stepen povjerenja građana u pravosuđe direktno povezan s povjerenjem građana u institucije uopće i sistem u cjelini. Dok se to povjerenje u institucije uopće i sistem ne poveća i rast povjerenja građana u pravosuđe će biti njim limitiran.
Mediji izvještavaju o sve češćim prijetnjama sudijama i tužiocima u BiH. Kako biste ocijenili uslove u kojima rade sudije i tužioci, ali i kompletan zakonski sistem koji reguliše rad pravosudnih institucija?
Nažalost, prijetnje sudijama i tužiocima su naša stvarnost, koja se nekako potpuno udomaćila tako da na to više niko i ne obraća neku posebnu pažnju, to je vijest koja traje nekoliko sati i nakon toga ide u zaborav kao da je to nešto sasvim normalno, a nije. Ljudi od zakona, sudije, tužioci i policajci moraju biti posebno zaštićeni u svakom društvu i napad na njih mora biti posebno okvalifikovan i kažnjen.
Zar je potrebno da nam ljude ubijaju kao golubove na ulici, kao što je to bilo nažalost u nedavnom slučaju u Sarajevu kada su dva policajca ubijena na dužnosti dok su obavljali svoj posao, da bi shvatili kako je to ozbiljan problem. Put od prijetnji do njihove realizacije je veoma kratak i zato moramo preventivno djelovati, takve stvari treba suzbijati u korijenu kako ne bi eskalirale i zato svaku prijetnju sudiji, tužiocu ili policajcu moramo shvatiti veoma ozbiljno. Na nju sistem mora adekvatno odreagovati, što preventivno što represivno, kako bismo takve nemile događaje u kojima ljudi stradaju dok rade svoj posao suzbili u korijenu. VSTV BiH formiranje vlasti Milan Tegeltija Prijavi grešku