Životinje dobri meteorolozi




Životinje dobri meteorolozi

Uprkos savremenoj tehnologiji i visokom stepenu tačnosti u prognoziranju vremenskih prilika, još uvijek se u Semberiji, ali i u drugim krajevima, ljudi se ravnaju prema tradicionalnoj, narodnoj meteorologiji.

  • Vijesti
  • Republika Srpska

Postoji veliki broj primjera da seljaci prognoziraju vrijeme prema ponašanju životinja: mačaka, pasa, riba, ptica, miševa, ineskata i drugih, ali su u prognoziranju vremena, ipak, najpouzdaniji su konji.
Semberski uzgajivači konja, a u posljednje vrijeme sve ih je više, svakoga jutra dobro „odmjere“ svoga ljubimca. Pregledaju mu kopita, grivu, dlaku, oči, rep i druge dijelove tijela, jer po promjenama na tijelu konja i njegovom ponašanju prognoziraju vremenske prilike.
U stvari, to je već postao ritual koga svaki konjanik upražnjava, jer je to, vele, sastavni dio te prevelike ljubavi prema konjima i konjarstvu.
– Ako se konji počnu ranije linjati, odnosno ako im počne opadati duga i gusta zimska dlaka, onda će zima biti kratka i bez velikih studeni, kaže veliki poznavalac konja Stanislav – Saša Jovanović iz sela Popova kod Bijeljine.
U domaćinskim kućama u Semberiji ljudi prate i ponašanje ostalih životinja, pa to i zapisuju to, ostavljajući tako meteorološke podatke za potomstvo.
– Pošto dobri domaćini bilježe sve što im se događa tokom godine u porodici i na njivama, ponašanje konja nikada nije omanulo, kaže Jovanović.
Ako lastavice love visoko onda će uslijediti lijepo i sunčano vrijeme, a ako lete nisko, onda će ubrzo pasti kiša. Ako učestalije klikću žune i uzenemirenije lete, takođe, biće obilnije kiše.

Poslovično se prati ponašanja medvjeda. Sada, naravno, samo u zoološkim vrtovima, jer ih je njihova populacija prorijeđena i teško ih je pronaći zimi u prirodi.
Na Sretenje Gospodnje ako medvjed ugleda svoju sjenku, ako je tog dana lijepo i sunačno vrijeme, onda će se do večeri izležavati ispred svoga brloga. Ako ne ugleda sjenku onda se brzo vrati u pećinu i nastavlja zimski san, jer se vjeruje da će onda zima biti duga i hladna.
Ako se psi savijaju se u klupno (da im što manja površina tijela bude nezaštićena) i zavlače se u svoje kućice, brloge ili mjesta gdje spavaju, onda se očekuje zahlađenje. Ako se psi ispruže onda će biti toplo i suvo vrijeme.
I po ponašanju mačaka narodni meteorolog određuje kakvo će vrijeme biti. Ako spavaju doći će do promjene vremena. Mačke to uglavnom čine pred kišu i zahlađenje, a ako su po cio dan u lovu i podalje od svoga boravišta loše vrijeme biće kratkotrajno i ubrzo će nastupiti topli, sunčevi dani.

Za narodnu meteorologiju značajan je i cvijet bagrema. Naime, akacija, bagrem, cvjeta u nasjušnijem dijelu proljeća, kada niče kukuruz i počinju vlatati strna žita, a u to vrijeme usjevima je prijeko potrebna vlaga. Još se nikada nije dogodilo, čak i u vrijeme katastrofalnih suša, da je izostala kiša u vrijeme cvjetanja bagrema.
Tako je bilo i ovoga proljeća, prije petnaestak dana. Nakon dugotrajne suše pala je obilna kiša na tek iscvjetali bagrem, što se nepovoljno odrazilo i na pčelinju pašu.
– Jedino što ovoga proljeća ne možemo da procijenimo zašto su pčele „ljute“, pa napadaju i svoje pčelare. To se događa rijetko, ali ovoga maja pčele grizu, pa se i mi pčelari moramo bolje pripremiti za boravak u pčelinjaku, kaže Milorad Miko Despotović iz sela Popova kod Bijeljine.

U Dragaljevcu, selu na sredokraći između Bijeljine i Brčkog, poljoprivrednici prate ponašanje riblje mlađi. Naime, u ovom selu ima nekoliko manjih ribnjaka, pa ako se primijeti da se mlađ digla do same površine vode ubrzo, i to sigurno, dolazi do promjene vremenskih prilika.
I nešto što nije vezano za ponašanje životinja. Mnogi semberski domaćini pažljivo prate u koji će dan pasti prve pahulje snijega.
Prema narodnom vjerovanju na proljeće baš na dan kada je pao prvi snijeg prethodne zime, trebalo u zemlju staviti sjeme bilo koje kulture, bar jednu zrnku ili dvije, tek toliko da se kaže da je počela proljetnja sjetva, a glavnina posla se može obaviti po nahođenju i potrebi domaćina.
Ove zime prve pahuljice pale su u subotu, pa su mnogi domaćini u taj dan simbolično u zemlju stavili nekoliko zrna kukuruza, luka ili nekog drugog bilja, pa započeli proljetnju sjetvu.
U semberskom selu Brodac kameni pod u pravoslavnoj crkvi, postavljen 1884. godine, pred svaku promjenu vremena ovlaži cijelom površinom, što je siguran znak vjernicima da poslije sušnog perioda nailaze kiše i obrnuto.
I znajte – sve ovo napisano nije praznovjerje. To je značajan dio tradicije domaćina rodne, plodne i blagorodne semberske ravnice. A domaćinima se uvijek vjeruje.
BN/ Tihomir Nestorović